125 godina
od izgradnje „Klaničke pruge“ i početka razvoja Beogradskog železničkog čvora
Pre 125 godina počeo je razvoj Beogradskog železničkog čvora. Krajem marta 1899. godine puštena je u saobraćaj železnička pruga od glavne beogradske stanice do stanice „Beograd Klanica“ koja se nalazila na mestu današnje stanice Beograd Dunav. Takozvana „Klanička pruga“ je prva lokalna pruga sagrađena na području Beograda. Do tada je sav rad železnice bio koncentrisan na području glavne beogradske stanice u Sava Mali. Ova pruga je prevashodno sagrađena zbog povezivanja nove velike beogradske klanice koja je imala važnu ulogu u privredi Kraljevine Srbije. Pored snabdevanja glavnog grada ona je omogućila emancipaciju Srbije od izvoza žive stoke u Austro-Ugarsku i imala je važnu ulogu u budućem carinskom ratu Srbije sa tom državom.
Klanička pruga je omogućila razvoj beogradske industrije na obali Save i Dunava. Pored same klanice, Savskog pristaništa i vojnih magacina u Donjem Gradu na nju su industrijskim kolosecima bile vezane neke od tada najvećih beogradskih fabrika: „Tekstilna fabrika Vlade Ilića i sinova“ i strugara „Prometne Banke“. Posle Prvog svetskog rata na Dorćolu je počela izgradnja pretovarnih kejova i brojnih magacina na Dunavu pa je za vezu sa njima na ovoj pruzi počelo formiranje nove stanice nazvane po obližnjoj kafani „Beograd Šaran“ (kasnije preimenovan u Beograd Donji Grad).

SAVSKO PRISTANIŠTE
Preko klaničke pruge je 1930. godine povezana i nova velika beogradska električna centrala „Snaga i svetlost“. Kada je 1935. godine pušten u saobraćaj Pančevački most „Klanička pruga“ je postala deo pruge Beograd – Pančevo i od lokalne dobila je međunarodni karakter jer su tim pravcem saobraćali vozovi za Rumuniju. Umesto stanice Beograd Klanica sagrađena je nova stanica Beograd Dunav koja je od tada bila glavni gradski terminal za saobraćaj sa Banatom. Tokom drugog svetskog rata ova pruga je imala veliki značaj za nemačke vojne transporte pa je Vermaht postavio još jedan kolosek na njoj od Savskog mosta do Donjeg grada.
I posle rata ova pruga je ostala jedna od ekonomskih žila kucavica Beograda sa robnim radom na utovaru i istovaru koji je sedamdesetih godina prošlog veka dostizao preko 1.500.000 tona. Po projektu novog Beogradskog železničkog čvora iz 1970. godine ova pruga je predviđena za ukidanje, a njen rad je trebalo u najvećoj meri da preuzme nova lokoteretna stanica Karaburma koja je trebala da bude vezana preko nove podzemne stanice Beograd Dunav koja je bila predviđena da se nalazi u Vračarskom tunelu. Završni terminal za putničke vozove bi bio u novoj glavnoj stanici Beograd Centar.

STANICA BEOGRAD DUNAV
Saobraćaj na pruzi od glavne beogradske železničke stanice do stanice Beograd Dunav je zbog razvoja projekta „Beograd na vodi“ ukinut 30.06.2018. godine i tako je ova pruga, koja je sve do pred druge polovine HH veka imala veliki značaj za privredni razvoj Srbije, postala prošlost i otišla u istoriju.
Slobodan Rosić, dipl.inž.saobr.